U periodu od 19.10. do 29.10.2023. godine aktuelna je promotivna kampanja “Dani medijske i informacijske pismenosti” koju organizuje Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji sa organizacijama i institucijama koje su aktivne u oblasti medijske i informacijske pismenosti.
Održano je niz predavanja, radionica, debata, prezentacija namijenjenih učenicima, studentima, nastavnicima, bibliotekarima, roditeljima i akterima uključenim u ovu oblasti.
Kampanju je podržala i redakcija „Radio Džungle“ iz Doboja. Da biste bolje shvatili pojam “medijska pismenost” i zašto je ona važna, danas govorimo o izvještavanju o mentalnom zdravlju u medijima, koliko je značajna, te kako odgovorno i etički izvještavati o mentalnom zdravlju.
Za izvještavanje o temama vezanima za mentalno zdravlje, koje su okružene stigmom i nerazumijevanjem javnosti, od ključne je važnosti istinito, točno i odgovorno novinarstvo.
Svjetska zdravstvena organizacija – SZO (World Health Organization ‒ WHO) mentalno zdravlje definira kao osnovno ljudsko pravo i „stanje mentalnog blagostanja, koje ljudima omogućuje da se nose sa životnim stresovima, ostvare svoje sposobnosti, dobro uče, dobro rade, te doprinose svojoj zajednici“. U „Svjetskom izvješću o mentalnom zdravlju: Transformacija mentalnog zdravlja za sve“, SZO navodi da su u svim zemljama problemi mentalnog zdravlja u porastu, te da jedna od osam osoba u svijetu živi s mentalnim poremećajem. Pandemija virusa COVID-19 dovela je do dramatičnog povećanja oboljelih od mentalnih bolesti i već u prvoj godini pandemije zabilježen je rast broja oboljelih od depresije i tjeskobe za više od 25 %.
Mentalno zdravlje je izuzetno važno u svakoj fazi ljudskog života i utječe na razmišljanja, osjećaje i djelovanja svakog pojedinca. Ukoliko se stanje narušenog mentalnog zdravlja ne liječi, može rezultirati invalidnošću, nezaposlenošću, socijalnom isključenošću i, u najtežem slučaju, suicidom.
Međutim, mitovi i zablude o mentalnom zdravlju globalno su rašireni i jedan od razloga iskrivljenih stajališta o mentalnim bolestima je izvještavanje medija o ovoj izuzetno osjetljivoj temi.
Prikaz mentalnih poremećaja u medijima
Mnogi ljudi nemaju stvarno životno iskustvo s osobama narušenog mentalnog zdravlja i, u nedostatku iskustvenih saznanja, svoju percepciju o njima isključivo grade na temelju medijskih prikaza. Međutim, mediji, skloni senzacionalizmu i podilaženju industriji zabave, probleme mentalnog zdravlja često prikazuju netočno i neistinito i uveliko doprinose njihovoj stigmatizaciji i trivijalizaciji. Medijsko širenje negativnih stereotipa i netočnih opisa osoba s problemima mentalnog zdravlja izuzetno pogađa i diskriminira oboljele osobe. Najčešći negativni oblici prikazivanja u medijima, a naročito u filmovima i TV-programima, kako bolesti, tako i bolesnih osoba su:
- Stigmatizacija, predrasude i generalizacija – mentalne bolesti su neizlječive, oboljeli su „ludi“, nepredvidivi, bespomoćni, kriminalci, nasilni i opasni po okolinu, a osobe s određenom psihičkom bolešću pokazuju iste simptome i karakterizaciju bolesti. Izgledaju neuredno, zapušteno i ekstremno su bolesni i nesposobni upravljati svojim životom;
- Iskrivljeno i netočno prikazivanje uzroka i liječenja mentalnih bolesti, kao i stručnjaka i zdravstvenih usluga;
- Trivijalizacija – mentalne se bolesti minimiziraju, pojednostavljuju i prikazuju manje „teškim“ nego što to stvarno jesu;
- U medijima se najčešće prikazuju mentalne bolesti koje će proizvesti veći dramaturški učinak u javnosti (npr. šizofrenija), a rjeđe anksioznost i depresija kao najčešći poremećaji mentalnog zdravlja.
Ovakvi stigmatizirajući i stereotipni prikazi poremećaja mentalnog zdravlja doprinose negativnom stavu javnosti prema osobama s psihičkim smetnjama, a neke od njih su:
- Za oboljele osobe – samostigma koja ozbiljno narušava samopoštovanje i dovodi do osjećaja stida i izolacije, što onemogućuje cjelokupni oporavak. Neodgovorno izvještavanje kod oboljelih osoba može izazvati uznemirenost i potaknuti ih na štetna ponašanja;
- Netočne informacije javnost navode da pogrešno tumače simptome, dijagnosticiranje i liječenje mentalnih bolesti, posebice samodijagnosticiranje putem interneta;
- Trivijalizacija i minimiziranje mentalnih bolesti u javnosti može spriječiti osobe koje osjećaju simptome da potraže pomoć u liječenju.
Kako odgovorno i etično izvještavati o mentalnom zdravlju?
Utjecaj medija na uvjerenja široke javnosti je ogroman i nemjerljiv. Stoga, odgovorno i etično izvještavanje o mentalnom zdravlju doprinosi informiranijem i suosjećajnijem društvu koje će pružiti potporu oboljelima od mentalnih bolesti i potaknuti ih da bez stida i straha potraže pomoć. Odgovorno izvještavanje može poboljšati komunikaciju između medijskih i zdravstvenih profesionalaca s oboljelim osobama, što može dovesti do pozitivnog ishoda bolesti i smanjenja patnje. Pri izvještavanju o mentalnom zdravlju, trebalo bi voditi računa o sljedećem:
- Prvenstveno se u potpunosti educirati o temi mentalnog zdravlja koja se prikazuje i temelji isključivo na činjenicama i točnim podatcima, a ne na predrasudama i stereotipima. U suprotstavljanju mitovima i pogrešnim vjerovanjima o mentalnom zdravlju, razvijanje medijske pismenosti od ključne je važnosti;
- Pažljivo birati riječi i jezik u prikazu i izbjegavati stigmatizirajuću i stereotipizirajuću terminologiju koja obezvrjeđuje, marginalizira i izolira oboljele osobe;
- Konzultirati medicinske stručnjake i relevantne resurse pri izvještavanju;
- Izvještavati na pozititivan i proaktivan način kojim će se oboljele osobe potaknuti da potraže pomoć i dati im nadu u uspješan oporavak.
U Bosni i Hercegovini često se koristi neprihvatljiva i stigmatizujuća terminologija i pristup mentalnom zdravlju. Priručnik Etično izvještavanje o mentalnom zdravlju skupine autora, koji je nastao u okviru „Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“, medijskim i zdravstvenim profesionalcima pruža korisne smjernice u smislu etičnog i odgovornog izvještavanja o temama mentalnog zdravlja, gledano s pravnog, medicinskog i novinarskog aspekta.
