“Dani medijske i informacijske pismenosti” 2023. mogu početi! Brojne organizacije i institucije okupljene u Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost pripremile su niz predavanja, radionica, debata, prezentacija namijenjenih učenicima, studentima, nastavnicima, bibliotekarima, roditeljima i akterima uključenim u oblasti MIP-a, a na kojim možete učestvovati od 19. do 29.10.2023. godine u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Istočnom Sarajevu i Prnjavoru. U programu kampanje pronađite događaj koji vas najviše interesuje, posjetite ga i steknite nove vještine medijske i informacijske pismenosti.

Da biste bolje shvatili pojam “medijska pismenost” i zašto je ona važna, najprije saznajte osnovne pojmove i kako prepoznati govor mržnje.

Medijska pismenost označava sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkog procjenjivanja različitih aspekata medija i medijskih sadržaja, te ostvarivanja komunikacije u različitim kontekstima. Podrazumijeva znanje o strukturi, ekonomiji i funkciji sistema masovnih medija u društvu, kao i analitičke vještine da „čitamo“ estetski i ideološki sadržaj poruka masovnih medija. Obuhvata vještine, znanje i razumijevanje koji omogućavaju konzumentima da medije koriste efikasno i sigurno.

Medijski pismene osobe u stanju su da izvrše izbor na osnovu informacija, razumiju prirodu sadržaja i usluga i da iskoriste puni raspon mogućnosti koje im nude nove komunikacione tehnologije. One su bolje osposobljene da zaštite sebe i svoje porodice od štetnog ili uvredljivog materijala. Zbog toga se treba unapređivati razvoj medijske pismenosti u svim segmentima društva, i njen razvoj se treba pažljivo pratiti.

Izvor: Evropska komisija, A European Approach to Media Literacy in the Digital Environment; Evropska unija, Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama; Elizabeth Thoman, UNESCO Convenes International Media Literacy Conference in Toulouse

ŠTA JE GOVOR MRŽNJE?

• Govor mržnje podrazumijeva pogrdne i ružne riječi, izraze, imena i nazive utemeljene na određenim osobinama pojedinih ljudi, skupina ili populacije koje oni samostalno ne mogu izabrati, a izražene u svrhu da se određena osoba, skupina ili populacija ismijava, etiketira ili kleveće.
• Govor mržnje je prisutan svakodnevno u političkom životu, medijima i društvenim mrežama, a poruke mržnje vidljive gotovo na svakom mjestu na javnim površinama. Njemu su izloženi pojedinci, grupe ljudi, pa čak i čitave zajednice.
• Razvoj novih tehnologija i interneta omogućio je brže širenje govora mržnje bez mogućnosti efikasne kontrole. Online govor mržnje je postao svakodnevica bh. života, a samim time veoma opasan za izgradnju demokratskog, savremenog i sigurnog društva.

ZNATE LI ŠTA JE MEDIJSKA PISMENOST I ZAŠTO JE ONA VAŽNA?

• Medijska pismenost  može se definisati kao mogućnost pristupa,  analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja, odnosno plasman poruka posredstvom medija.
• Medijska pismenost je multimedijalna aktivnost, te zahtijeva razvijanje etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja.
• Medijska pismenost ne bi se trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih stanja i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica.
• Kritičko razmišljanje jedno je od najvažnijih elemenata koje podrazumijeva medijska pismenost. Ono omogućava publici da donosi neovisni sud o nekom medijskom sadržaju.
• Za medijsku pismenost potrebno je kritičko razumijevanje medijskog sadržaja.

ZNATE LI RAZLIKU IZMEĐU INFORMACIJE, DEZINFORMACIJE I MISINFORMACIJE?

Dezinformacije su informacije koje su netačne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost, naštetile nekoj osobi, organizaciji, društvenoj skupini, državi, a sve u cilju ostvarivanja nekih interesa (npr. ekonomski ili politički).

Lažne vijesti su pogrešne informacije upakovane na način da izgledaju kao prava vijest s ciljem da zavaraju čitatelje radi finansijske ili ideološke dobiti.

Misinformacije su pogrešne informacije, ali nisu došle s namjerom da nanose štetu. Najčešće se plasiraju i prenose iz neznanja, jer ih ljudi nisu prepoznali kao pogrešne informacije.

Malinformacije su zlonamjerne informacije. To su tačne informacije ali se plasiraju da se nanese šteta nekoj osobi ili organizaciji, npr. plasiranje nečijih intimnih fotografija i videa.

Integrisanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovanje djece i mladih u Bosni i Hercegovini : razvijanje komunikacijske strategije

Studija pod nazivom “Integrisanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovanje djece i mladih u Bosni i Hercegovini : razvijanje komunikacijske strategije“ autorice prof. dr. Zarfe Krnjić-Kuduzović polazi od toga da formalni obrazovni sistem Bosne i Hercegovine (BiH) nije na adekvatan način prepoznao potrebu za medijskim i informacijskim opismenjavanjem djece i mladih u BiH, kao ni potrebu za stručnim osposobljavanjem nastavničkog kadra za izvođenje nastave u oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Ovim strateškim dokumentom detektovana je uloga i kapacitet brojnih aktera relevantnih u procesu medijskog i informacijskog opismenjavanja djece i mladih u BiH, predstavljene su dobre politike i prakse drugih evropskih država, definisani su dugoročni i kratkoročni ciljevi u tom procesu. Najzad, predložene su komunikacijske taktike i kanali za postizanje tih ciljeva, a koje obuhvataju sljedeće:

• uključivanje utjecajne javnosti,
• uključivanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovne sisteme u BiH kroz kurikulume postojećih predmeta ili kao samostalnog predmeta do 2028. godine,
• uspostavljanje i institucionalizovanje direktne saradnje sa školama i zagovaranje kod resornih ministarstava radi uključivanja MIP-a u formalno obrazovanje predstavljaju krucijalne komunikacijske kanale i taktike u postizanju ovog cilja, integrisanja MIP-a u obrazovni sistem BIH.

Preuzmite Integrisanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovanje djece i mladih u Bosni i Hercegovini : razvijanje komunikacijske strategije.

Ovaj dokument je izrađen uz podršku Vijeća Evrope i projekta Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju, u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2018-2021. Finansiranje Akcionog plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom dokumentu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Evrope.